preloader
BLOG

Miopija (kratkovidost) - Kako savremeno okruženje utiče na oči

  20. Dec 2022

Miopija (Kratkovidost) Miopija ili kratkovidost je refraktivna mana oka kod koje osoba jasno vidi predmete koji se nalaze u njenoj neposrednoj blizini, a vid na daljinu je nejasan. Refraktivna mana znači da se svetlosni zraci u oku ne fokusiraju na mrežnjači (deo oka koji prima svetlost i pretvara ga u signale koji se šalju u mozak) nego iza mrežnjače (kod dalekovidosti) ili ispred mrežnjače (kod kratkovidosti).
Tipovi miopije Postoje dva tipa miopije: prelomna (refraktivna) i aksijalna. Kod refraktivne miopije prelomna moć rožnjače i sočiva je suviše velika i fokus svetlosnih zraka je ispred mrežnjače, a kod aksijalne miopije (koja je daleko češća) dužina očne jabučice je veća nego što je uobičajeno, pa je mrežnjača udaljena od tačke u koju se fokusiraju svetlosni zraci.
Učestalost javljanja miopije Miopija je veoma česta pojava. Smatra se da trenutno četvrtina svetske populacije ima kratkovidost, a procena je da će do 2050. godine čak polovina svetske populacije biti kratkovida.
Podela miopije prema veličini refraktivne greške (dioptrije) Miopija se prema veličini refraktivne greške može podeliti na Malu -0,5 do -3 dioptrije Srednju -3 do – 5(-6) dioptrija Visoku preko -5 ili -6 dioptrija
Simptomi i znaci Problem se javlja najčešće u školskom uzrastu, mada visoka miopija može da nastane i mnogo ranije. Simptomi i znaci kratkovidosti su: nejasan vid na daljinu, žmirkanje (time se privremeno izoštrava slika), osećaj zamor i pritisak u očima, glavobolja, lošiji vid noću. Miopija je progresivan problem, tj. vremenom veličina miopije može da raste.
Komplikacije miopije Miopija je mnogo više od refraktivne greške. Može biti praćena drugim očnim bolestima kao što su Glaukom – osobe sa miopijom imaju veći rizik za nastanak glaukom u odnosu na normalno oko Katarakta – katarakta je učestalija kod osoba sa miopijom i javlja se u ranijem uzrastu u odnosu na normlano oko Periferne degeneracije retine i ablacija retine – mogu da dovedu do dubokog i trajnog smanjenja vida i zahtevaju lasersko ili operativno lečenje Miopna makulopatija – javlja se kod visoke miopije i jedan je od najznačajnijih uzroka legalnog slepila na oba oka u svetu.
Kako se miopija dijagnostikuje Miopija se dijagnostikuje na oftalmološkom pregledu. Na pregled bi trebalo da se jave sve osobe koje imaju neki od gore navedenih simptoma kratkovidosti, kao i osobe čiji roditelji i bliski srodnici imaju miopiju, a naročito visoku. Tom prilikom će biti obavljeno određivanje refraktivne greške (u dioptrijama) oba oka pacijenta na aparatu koji se zove keratirefraktometar, a zatim će oftalmolog uz pomoć probnih stakala da utvrdi kolika je najbolja korigovana vidna oštrina. Pregled bi trebalo da obuhvati i merenje očnog pritiska, a zatim širenje zenica i pregled očnog dna na široku zenicu. Kod dece i mladih osoba, posebno kod studenata i drugih profila koji dugotrajno obavljaju rad na blizinu, savetuje se da se određivanje dioptrije ponovi na široku zenicu, jer može da da drugačije i tačnije vrednosti u odnosu na merenje na usku zenicu. Po potrebi će oftalmolog da predloži neku od dopunskih dijagnostičkih metoda i snimanja (foto fundus, optičku koherentnu tomografiju – OCT, kompjuterizovano vidno polje – KVP). Osobe sa miopijom bi trebalo barem jednom godišnje da imaju oftalmološki pregled sa proverom i praćenjem eventualne promene refraktivne greške (dioptrije) i preglednom očnog dna na široku zenicu.
Lečenje miopije U najvećem broju slučajeva miopija se koriguje naočarima i kontaktnim sočivima, a postoji i mogućnost hirurške korekcije laserom. Izbor metode se postiže u dogovoru između pacijenta i lekara, pri čemu se u obzir uzimaju želje i potrebe samog pacijenta kao i nalaz na oku na pregledu. S obzirom da je miopija već i danas veoma učestala pojava među ljudima, a da se očekuje porast njene zastupljenosti u budućnosti, veliki značaj se pridaje istraživanju i razumevanju mehanizma njenog nastanka. Na ovaj način bi trebalo da pronađemo preventivne mere kojima bismo sprečili da se miopija uopšte javi ili da usporimo njen rast kod osetljivih osoba. Ono što danas znamo je da je dugotrajan rad na blizinu (čitnje, pisanje, upotreba mobilnih telefona, tableta, konzola za igranje, televizije) može da poveća rizik za nastanak i napredovanje miopije. Sa druge strane istraživanja su pokazala i da boravak napolju na dnevnom svetlu može da deluje zaštitno na oko mlade osobe i da smanji rizik za nastanak i progresiju kratkovdosti.
Autor: dr Vladimir Milutinović Oftalmolog, oftalmohirurg Odeljenje za vitroretinalnu hirurgiju Klinike za očne bolesti Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije.
Ovaj veb sajt koristi kolačiće

Koristimo kolačiće za personalizaciju sadržaja, pružanje funkcija društvenih medija i analiziranje saobraćaja. Ako nastavite da koristite naše veb-stranice, saglasni ste sa korišćenjem naših kolačića.